BiH nema svoju imovinu


Profesor ustavnog prava Siniša Karana istakao je u izjavi za Srnu da Ustavni sud BiH svojim najnovijim odlukama ponovo dokazuje svoju unitarističku i antisrpsku orijentaciju i nedvosmisleno podsjeća da je upravo taj sud glavni kamen spoticanja u BiH.



"Ustavni sud BiH je odlukama o HE 'Buk Bijela' i o zastavi BiH pokazao svoju privrženost političkom Sarajevu i po ko zna koji put je odlučivao protivno Ustavu i isključivo na štetu Republike Srpske. Jedan od ciljeva ovakve odluke je sigurno i težnja da se osujeti izgradnja veoma važne investicije, te da se Republika Srpska pokuša učiniti ekonomski zavisnijom i slabijom", ocijenio je Karan.


On je naglasio da Republika Srpska jeste nadležna za donošenje odluka o koncesijama i prema Ustavu BiH, prema relevantnim odlukama Ustavnog suda, kao i prema Zakonu o koncesijama BiH i Zakonu o koncesijama Republike Srpske, navodeći da je Ustavnom sudu BiH trn u oku Republika Srbija i uspješna bratska saradnja Republike Srpske i Republike Srbije.


U konkretnom slučaju, pojasnio je Karan, koncesiono dobro na kojem se gradi HE "Buk Bijela" nije državna imovina u smislu Ustava BiH i odluka Ustavnog suda.


"Valja ponoviti suštinski važnu istinu, a to je da BiH nema svoju državnu imoninu. Imovina pripada entitetima i sva prirodna i javna dobra koja se nalaze na teritoriji entiteta isključivo njima i pripadaju. Ne postoji uporište niti u Ustavu niti u zakonima po kojem je BiH isključivo nadležna za dodjelu koncesija na svim javnim dobrima u BiH", istakao je Karan.


On je podsjetio da su nadležni organi FBiH dodijelili bar devet koncesija, od kojih su dvije za izgradnju hidroelektrana na rijeci Bosni, te da postoje i postupci izgradnje hidroelektrane na rijeci Neretvi.


"Ovakva asimetričnost i privilegovan položaj jednog entiteta sa jedne strane, i pravno ugnjetavanje Republike Srpske sa druge strane, postaje krajnje neizdrživo i predstavlja opasnu prijetnju po opstanak BiH. Ustavni sud se upustio u opasnu djelatnost koja može izazvati međudržavni konflikt. Vjerovatno je Ustavnom sudu i cilj podizanje tenzija sa Republikom Srbijom, ali zaboravljaju da ovim mogu samo udaljiti Sarajevo i Beograd, a Banjaluku učiniti mnogo bližom Beogradu i Srbiji", rekao je Karan.


Prema njegovim riječima, Ustavni sud BiH odlukom u vezi sa HE "Buk Bijela" pokušava da osujeti investicione planove Srpske, sprečava otvaranje novih radnih mjesta i rast BDP-a Srpske koji bi se ostvario proizvodnjom velikih količina električne energije.


"Ustavni sud je, takođe, pokazao svoj animozitet prema Republici Srbiji što je nedopustivo, s obzirom da Srpska i Srbija imaju potpisan sporazum o Specijalnim i paralelnim vezama i da nesmetano mogu da investiraju zajedno", podsjetio je profesor ustavnog prava.


On je naveo da je Ustavni sud BiH i drugom svojom današnjom odlukom u vezi sa zastavom BiH, kojom je utvrdio da nije došlo do povrede Ustava BiH prilikom donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zastavi BiH, još jednom potvrdio da je upravo Ustavni sud, skrojen po mjeri dijela međunarodne zajednice i jednog naroda u BiH, taj koji krši Ustav i podržava kršenje Ustava, umjesto da bude zaštitinik Ustava, te je na taj način još jednom potvrdio da je politički sud, koji radi pod komandom svojih instruktora.


Karan je istakao da Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zastavi BiH nije potvrdilo Predsjedništvo BiH, što je ustavna obaveza. U ovom slučaju Ustavni sud je stao na stranu neustavnog zakona i potvrdio da živimo u jednom antiustavnom sistemu naklonjenom bošnjačkom narodu.


"Ustavni sud BiH je trenutno glavni kamen spoticanja u BiH i glavni podstrekač svih nacionalnih i entitetskih netrpeljivosti. Sarajevo suštinski ne prihvata ispruženu ruku Beograda, ali zato će zvanična Banjaluka u budućnosti još jače zagrliti i Beograd i Srbiju i svoj narod sa druge strane Drine", zaključio je profesor ustavnog prava Siniša Karan.