Banjaluka na dva točka: Vožnja između nedovršenih staza i spornih kružnih tokova (Foto)

Da li je biciklizam u Banjaluci na kritičnom raskršću? Iako sve više građana bira bicikl za prevozno sredstvo, oni se suočavaju sa ozbiljnim infrastrukturnim izazovima: nedovršenim stazama, problematičnim kružnim tokovima i, čini se, nedovoljnim razumijevanjem nadležnih.

Dragan Kabić, koordinator programa “Transport” u Centru za životnu sredinu, povodom nedavno obilježenog Svjetskog dana bicikla, pruža zabrinjavajući uvid u trenutno stanje. Iako su se biciklisti u Ulici Kralja Petra I Karađorđevića većinom navikli na nove trake i sišli s trotoara, problemi su i dalje prisutni, pa čak i rastu.

Kabić ističe da neki biciklisti i dalje voze u suprotnom smjeru ili se zadržavaju na biciklističkim rampama. Ipak, najveću prijetnju predstavljaju vozači motornih vozila koji biciklističke trake koriste za zaustavljanje i parking.

Biciklistička “lutrija”: Svakodnevna borba na terenu

Stanje na terenu dodatno osvjetljava Banjalučanin koji svakodnevno biciklom putuje iz Lazareva/Budžaka u centar grada. On za Mondo portal ističe da je i ovo malo postojećih staza u izuzetno lošem stanju.

“Većina ih je oštećena zbog korijenja drveća, a problem su i previše uzdignuti trotoari i ivičnjaci. Čak i nove staze kroz sami centar grada su oštećene, kolotrazi prave veliki problem. Možda i najveći problem stvaraju zaustavljena vozila na biciklističkim trakama koja fizički onemogućavaju prolaz. Takođe, pješaci često koriste biciklističke staze kao trotoare, dok su autobuska stajališta tik uz staze, što znači veliki broj ljudi koji blokiraju prolaz biciklistima. Kao neko ko skoro svaki dan dolazi biciklom iz Budžaka u centar Banjaluke, mogu reći da je prava ‘lutrija’ stići do centra, i sve traje mnogo duže nego što bi trebalo”, poručuje ovaj biciklista.

Neostvareni planovi i prazna obećanja

Kada je riječ o biciklističkoj infrastrukturi, Kabić je jasan: “Iako izrađena, zapravo nije završena.”

“Raskrsnice kod Narodnog pozorišta i Vlade RS nisu riješene za bicikliste, što dovodi do konfuzije i prekida svaki intuitivni kontinuitet”, naglašava Kabić.

Apeli Centra za životnu sredinu, kako tvrdi, upućeni Gradskoj upravi za nastavak biciklističke staze od Ulice Kralja Petra I Karađorđevića kroz Ulicu Mladena Stojanovića do raskrsnice sa Ulicom Trive Amelice, ostaju mrtvo slovo na papiru.

Kabić podsjeća da širina Ulice Mladena Stojanovića (deset metara) pruža idealne uslove za dvije kolovozne trake, biciklističku traku od 1,2 metra i zaštitnu zonu od 30 centimetara.

“Građanska inicijativa ‘Banjalučka kritična masa’ to jasno pokazuje kampanjom ‘Svaki dan ista fotka ulice Mladena Stojanovića bez biciklističkih traka’, poručujući da je rješenje jednostavno i prijeko potrebno”, objašnjava Kabić.

Iako je Centar predložio i otvaranje prostora u paralelnoj Ulici Prvog krajiškog korpusa za dvosmjernu biciklističku dionicu, Gradska uprava nije pokazala sluh. Dio tog prostora je čak ozelenjen, ali ironično, automobili ga i dalje koriste za prelazak do parkinga, stvarajući blato.

Suma sumarum: Dva točka čekaju zeleno svjetlo

Sa skromnih 34 kilometra biciklističke infrastrukture, Banjaluka je još uvijek svjetlosnim godinama udaljena od statusa biciklističkog grada. Dalji razvoj zahtijeva ne samo sveobuhvatan pristup i strateško planiranje, već i, prije svega, snažnu političku volju da se prepreke prevaziđu i stvori održivo okruženje za sve učesnike u saobraćaju. Tek tada će biciklisti u Banjaluci moći slobodno i sigurno da uživaju u vožnji, bez prepreka i straha od nelogičnih rješenja.