ANKETA OTKRILA: Vlado Đajić “diše za vrat” Dodiku, Stanivuković iznevjerio povjerenje Banjalučana

Ko su ljudi koje građani banjalučke regije danas vide na listi 50 najmoćnijih u Republici Srpskoj? Ko i dalje drži vrh, ko mu se opasno približio, a ko je, barem prema percepciji javnosti, počeo da gubi korak?

Upravo ta pitanja otvorila je anketa koju je, u susret tradicionalnom izboru najuticajnijih, sprovela redakcija EuroBlic/Srpskainfo među 4.703 građana Banjaluke.

Rezultati su donijeli i očekivano i iznenađujuće: vrh je čvrst, ali raspored snaga ispod njega više nije isti.

Na listi su se našli gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, lideri SNSD i Narodnog fronta, Milorad Dodik i Jelena Trivić, narodni poslanik i lider novoformirane stranke Volja naroda Srpske dr Vlado Đajić, srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i predsjednik SDS Branko Blanuša.

Na samom vrhu izdvojio se Milorad Dodik sa 1.216 glasova, odnosno 25,9 odsto podrške. Odmah iza njega, gotovo rame uz rame, nalazi se Vlado Đajić sa 1.167 glasova ili 24,8 procenata.

Treće mjesto zauzela je Jelena Trivić sa 969 glasova (20,6 odsto), dok je četvrti Branko Blanuša sa 587 glasova (12,5 odsto).

Najveće iznenađenje ankete vezano je za gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića, koji je sa 538 glasova (11,5 odsto) završio tek na petom mjestu. Iza njega ostala je Željka Cvijanović sa 226 glasova (4,8 odsto).

Ulica ima drugačiji kriterijum

Ipak, brojke su samo jedan dio priče. Na ulicama Banjaluke, između trafika, parkova i užurbanih prolaznika, moć se ne mjeri isključivo procentima.

„Novac je moć“, kaže jedan sagovornik, uz kratko kolebanje kada treba imenovati konkretne ljude: „Hoće li me zatvoriti?“ dodaje kroz osmijeh.

Ime Milorad Dodik pojavljuje se gotovo refleksno. „Najjači je naš predsjednik“, „Mile je najmoćniji“, govore građani, često bez dodatnog objašnjenja. Jedan od njih nudi i konkretan razlog: „On je milijarder.“

Ali Banjaluka nije jednoglasna.

Za dio građana, moć ima i lice gradonačelnika Draška Stanivukovića. „Radi za narod“, kaže jedan prolaznik. Drugi ubacuje dozu humora: „Simpatičan je. Zgodan je kao ja“, pa zaključuje da na mladima svijet ostaje.

Neki, pak, moć traže van formalne politike – u institucijama i „ljudima iz sistema“, pa se pominje i Goran Talić.

Drugi je vide u kapitalu, navodeći Mladena Milanovića Kaju kao primjer nekoga ko, kako kažu, „ima ogroman uticaj“ jer je “kupio pola Čistoće u Sloveniji”.

Ima i onih koji cijelu priču posmatraju iz potpuno drugačijeg ugla. Jedna penzionerka poručuje da bi važnije pitanje bilo ko je najnemoćniji: „Ko nema da kupi koru hljeba. Pustite te budžovane.“

Neki okreću na humor.

– Moja supruga, jer ne smijem pisnuti pored nje – kaže jedan Banjalučanin, dok drugi smatra da je on najmoćniji.

A ima i rezigniranih: „Ovi što vladaju“, „Svi oni za sebe rade.“ Bez imena, bez potrebe da se dodatno objašnjava.

Lista koja mjeri više od funkcije

Podsjećamo, redakcija EuroBlic/Srpskainfo započela je novo istraživanje – izbor 50 najmoćnijih osoba u Republici Srpskoj za 2026. godinu.

Kao i ranije, ključnu riječ neće imati samo analitičari i statistika, već upravo građani.

Biće obuhvaćen cijeli prostor Srpske – od Novog Grada do Trebinja, kroz razgovore sa ekonomistima, političarima, profesorima, studentima, sindikalcima, ali i onima koji najčešće ostaju van reflektora.

Upravo takav pristup ovu listu izdvaja godinama: ona nije samo zbir funkcija i titula, već ogledalo stvarnog uticaja.

Promjene su već počele

Prošlogodišnja lista pokazala je da moć više nije rezervisana isključivo za politiku i krupni kapital. Pojavilo se više od 17 novih imena, dok su neki dugogodišnji „sigurni“ igrači ispali iz igre.

Kriterijumi se očigledno mijenjaju – danas moć podrazumijeva i povjerenje, prisutnost u zajednici i sposobnost da se pokreću promjene.

Građani su među najuticajnije predlagali i „obične“ ljude – komšije, profesore, sportiste, pa čak i studente.

Ova godina donosi dodatnu težinu. Predstoje opšti izbori u Bosni i Hercegovini, a politička scena već pokazuje koliko brzo odnosi snaga mogu da se promijene.

Zato će nova lista biti više od rangiranja, biće test izdržljivosti uticaja. Pokazaće ko se održao na vrhu, ko je pao, a ko je uspio da se nametne kao novo lice moći.

Kriterijumi ostaju isti: finansijski i politički uticaj, prepoznatljivost, harizma, institucionalna snaga i sposobnost da se stvari zaista pomjere.

Ko danas zaista „vedri i oblači“? Ko odlučuje, a ko utiče iz sjene? I da li su građani spremni da prepoznaju drugačije lidere?

Odgovori tek slijede.