Advokat Aleksandar Jokić: Sprega političara i investitora je najveća prepreka novom urbanističkom planu Banje Luke

Advokat Aleksandar Jokić za Klix.ba komentarisao je donošenje Urbanističkog plana Banje Luke, upozorivši da grad više nema vremena za odgađanje.

Banja Luka na novi Urbanistički plan čeka decenijama, s obzirom na to da je posljednji takav dokument usvojen davne 1975. godine. U međuvremenu, grad se suočava s ubrzanom, stihijskom gradnjom koja trajno mijenja njegov izgled i direktno utieče na kvalitet života građana.

"Iako možda izgleda kao ponavljanje već prežvakanih tema, smatram da je neophodno da se o ovome govori što češće i na što više događaja. Nema drugog načina da se institucije probude i da im se pošalje poruka da vidimo i znamo šta (ne) rade", poručuje Jokić.

U kojoj fazi je izrada novog Urbanističkog plana Banje Luke i kada se očekuje njegovo usvajanje?

To je pitanje za Gradsku upravu i Skupštinu Grada. Toliko poluinformacija i dezinformacija dobijamo, da smo sada u fazi da nagađamo gdje je i šta se dešava. Ono što je sigurno nije na dnevnom redu pred odbornicima i to je jedino bitno.

Zbog čega je bilo potrebno pristupiti izradi novog Urbanističkog plana?

Urbanistički plan se pravi za određeni vremenski period. To je plan razvoja grada i svaki ozbiljan grad mora znati kako i gdje će se grad razvijati. Ovo je suviše banalizirano, ali bitno je da ljudi shvate da se tim dokumentom projektuje rast broja stanovnika, gdje će se nastaniti, gdje će djeca ići u škole, gdje ćemo imati i koliko zona za rekreaciju, odmor, životna sredina, zrak, voda, komunalna infrastruktura, saobraćaj, parking… sve su to stvari koje Urbanistički plan treba da definiše i da nam napravi "sliku" kako će se grad razvijati po mjeri i potrebama građana.

Na koji način će građani biti uključeni u proces izrade i javne rasprave?

Građani su bili uključeni kroz javne rasprave i komentare. Taj dio smo završili (ako se nešto ponovo ne desi). Ali plašim se da je to sada sve obesmišljeno silnim izmjenama Regulacionih planova sa kojima se požurilo prije Urbanističkog plana, jer se zna da prema nacrtu UP-a takve izmjene nisu moguće. Tu treba tražiti i odgovor zašto se ne usvaja urbanistički plan.

Kako će biti zaštićene zelene površine, parkovi i obale Vrbasa

To je stvarno kompleksno pitanje na koje treba da odgovor daju članovi Savjeta plana, stručnjaci koji učestvuju u izradi.

Hoće li biti revidirani postojeći regulacioni planovi koji nisu u skladu s novim urbanističkim planom?

Plašim se da će kod nas sve ići naopako i da će se ipak urbanistički plan prilagoditi regulacionim planovima. Kod nas su i sila i pravo u topuzu, odnosno u novčaniku i konekcijama. Institucije koje šutke to odobravaju stvorile su sistem u kome je sve moguće sa malo uticaja i novca. Kao što rekoh, zato se i mijenjaju silni regulacioni planovi, da bi preduhitrili urbanistički plan i da bi kasnije taj urbanistički plan bio nesprovodiv i besmislen. Zamislite da vam urbanistički plan kaže da negdje treba da bude, recimo, skver, a tu trenutno izgrađen kompleks zgrada. Da li će one ikada biti srušene? Neće, barem ja sada ne mogu da izmaštam budućnost u kojoj se to dešava.

Šta smatrate najvećim problemom u postupku izrade novog urbanističkog plana?

Sprega političara i investitora. Mislim da je to očigledno. A to je moguće zato što tužilaštvo, Inspektorat i ostali ne rade svoj posao. Dakle, problem smo mi. Da smo mi bolji građani ili barem narod, da volimo vladavinu prava i svoj grad, možda bi sve bilo drugačije. Ali nismo, zato nam i jeste ovako. Zato treba utjecati na građane i pokušati stvoriti društvo u kome će institucije raditi u javnom interesu. Tada ćemo lako doći i do urbanističkog plana.

Da li je Grad, prema Vašem mišljenju, ispoštovao zakonske procedure propisane za izradu i usvajanje ovog dokumenta?

O tome je suvišno pričati kada je novi urbanistički plan trebalo da bude usvojen prije 30 godina. Da li će se procedura na kraju formalno ispoštovati u dovoljnoj mjeri, ostaje da se vidi. Ali to je fasada koja nam samo daje nagovještaj koliko je zgrada trula i ruševna iznutra.

Koliko su građani zaista uključeni u proces donošenja plana i da li je javna rasprava dovoljna?

Kada bi se urbanistički plan donosio na svakih 20 godina, onda bi javne rasprave bile dovoljne. Ali pošto je posljednji usvojen 1975. kada mnogi od nas nisu bili ni rođeni, jasno je da nam izgleda kao da nismo dovoljno uključeni jer se grad razvija bez našeg uticaja. Ali to je, vjerovatno, jedan od manjih problema kada govorimo o urbanističkom planu, jer je to dokument koji izrađuju stručnjaci koji žive ovdje i znaju ovaj grad.

Kakve bi dugoročne posljedice, prema Vašem mišljenju, novi urbanistički plan mogao imati za razvoj Banje Luke i njene građane?

Sada je to trka s vremenom. Što se ranije usvoji, veće su šanse da može zaustaviti propadanje grada. Ali ako se još malo sačeka, onda se neće imati kome ni planirati. Zahvaljujući takvoj stihijskoj i neplanskoj gradnji i betonizaciji grada, već sada je zrak štetan za ljude i to se ne može popraviti, jer su visoke neplanski zidane zgrade onemogućili strujanje zraka. Vrbas je već zagađen do nivoa da voda nije sigurna za kupanje. Sada se vrše nelegalni radovi u Vrbasu i uništava se obala. Temperature u gradu ljeti samo rastu jer više nemamo prirodnog hlada ni zelenila. Saobraćajni kolaps direktna je posljedica neplanske gradnje i neunaprijeđivanja saobraćajne infrastrukture. Da ne nabrajamo dalje, ovo su problemi koji se ne mogu tako lako popraviti, a neki ne mogu uopće. Sada je pitanje hoće li se zaustaviti propadanje ili će se povećati iseljavanje ljudi iz ovog grada.