top of page

50 GODINA SC „BORIK“ – ČUVAR NAJVEĆIH SPORTSKIH USPJEHA BANJALUČANA Nenad Talić: Grad na Vrbasu uskoro dobija najveću teretanu u sklopu dvorane

Navikli smo da se u Sportskom centru „Borik“ kao i u ostalim sportskim objektima koji su pod okriljem ovog Centra održavaju razna takmičenja i utakmice zbog kojih Banjaluka i te kako jeste grad sporta. Ove godine, SC „Borik“ proslaviće 50 godina od otvaranja te je tim povodom ekipa Aloonline razgovarala sa direktorom ove institucije, Nenadom Talićem.



Svake godine se podiže ljestvica u uspješnom poslovanju SC ,,Borik“. Možete li nam reći šta ste sve uradili u 2023. godini i na šta ste najviše ponosni?


SC ,,Borik“ je izrastao u jednu respektabilnu instituciju za naše prostore. Već sada imamo četiri dvorane, kuglanu, pozorišnu salu, ugostiteljstvo kao posebnu organizacionu jedincu… Imamo događaje koje samostalno organizujemo ali i mnoštvo njih koje organizuje druge institucije, sportski klubovi ili Grad Banjaluka i dičimo se svim tim. KK „Borac“ posljednjih godina niže uspjehe i igra ABA 2 ligu te svake godine organizujemo tzv. „balon“ ABA 2 lige gdje dolaze najbolje regionalne ekipe. Razvijamo saradnju sa drugim sportskim centrima, a to nam mnogo znači u radu, saradnji, i sakupljanju iskustava. Imamo jako dobre odnose sa sportskim centrima u Srbji, u Srpskoj, pa i u FBiH.


Šta se dešava sa planom renoviranja SC „Borik“ i otvaranja moderne multifunkcionalne teretane?


Pokrenuli smo dosta toga kako bismo poboljšali uslove našim korisnicima. Imamo više od 60 klubova koji su korisnici naših objekata. Projekat izgradnje moderne multifunkcionalne dvorane je ogroman ali ćemo se potuditi da je u 2024. završimo. Do sada smo završili ogroman projekat koji je trajao mjesecima, a sada idemo u objavljivanje tendera i nabavku svega što je potrebno. Naši radnici su pripremili dobar dio prostora. Kuglanu koja je bila u tom prostoru zajedno sa Gradom Banjaluka smo izmjestili u Bileću gdje ljudi imaju razvijen kuglašli sport. Imamo plan da napravimo teretanu koja će biti najbolja i najveća u Banjaluci što naši sportisti i zaslužuju, a prostiraće se na 540 metara kvadratnih. Interesantno je da SC „Borik“ nikada u svom poslovanju nije imao teretanu.


Asocijacija sportskih centara Srpske


SC „Borik“ je pokretač organizovanja Asocijacije sportkih centara Srpske gdje sam predložen za predsjednika. Imamo sjajnu sradnju sa Asocijacijom sportskih centara Srbije i kolegom Ivanom Vučićem. Više puta smo ih posjećivali, a idemo čak i na radničke igre. Takođe, važna je i saradnja sa Asocijacijom sportkih centara Slovenije. Iza nas je mnogo posjeta, sastanaka i dobrih organizacija zajedničkih događaja.


Obnova SC „Borik“


Obnovu SC „Borik“ radimo kontinuirano. Koliko dugo traje, dosta se dobro drži. Pričao sam sa predsjednikom Srpske koji je izrazio želju da učestvuje u kompletnoj restauraciji parketa koji je star koliko i sama dvorana. Takođe, poboljšaćemo i ozvučenje. U dvorani „Obilićevo“ pripremamo jednu manju salu za borilačke sportove i teretanu od oko 100 kvadrata. Ne postoji neki naš objekat koji u posljednje tri-četiri godine nije doživio neku promjenu, transformaciju i boljitak.


Dvorana Borik ove godine proslavlja jubilej – 50 godina od otvaranja. Kako planirate to obilježiti, možete li nam otkriti neke detalje?


I radnici i ja smo ponosni što smo tu danas i što možemo da obilježimo ovaj zlatni jubilej. To nije mala stvar, malo je institucija i događaja da se mogu pohvaliti tolikom istorijom. U sportu, kad uđete u dvoranu, tu više nema nikakvih podjela, ni na osnovu nacionalnosti ili pripadnosti političkoj partiji, tu svi vole i obožavaju sport te dođu da navijaju. Posebno Banjalučani imaju ponos i emociju prema hramu sporta te ćemo se potruditi da to ispoštujemo i posebno obilježimo. Izgradićemo i poseban logo za ovaj jubilej kao i izložbu u Muzeju sporta. Prvo ćemo napraviti svečanu akademiju, a imamo već i dosta najavljenih događaja i koncerata. Recimo, Bogradski sindikat proslavlja 25 godina postojanja i njihova turneja povodom toga počinje iz SC ,,Borik“ gdje su prije nekoliko godina i snimili sport.


Da li za Dan zaljubljenih i Osmi mart možemo očekivati neka dešavanja poput koncerata?


Za Osmi mart pripremamo koncert Peđe Jovanovića, a za Dan zaljubljenih priredićemo balet na ledu koji se i ranijih godina održavao u našoj dvorani.


Šta je to Borikov spomenar i odakle potiče ta ideja? Možete li nam nabrojati neke poznate ličnosti koje su se do sada upisale u njega?


Kroz dvoranu Borik je za ovih 50 godina prošlo mnogo poznatih ličnosti. Naša zamisao je bila da posjedujemo knjigu u kojoj će svi ti ljudi nešto da napišu, a što će ostati za vijek i vijekova. Trenutno je upisano 77 ljudi, a počeli smo 2019. godine na 45. godišnjicu od otvaranja dvorane. U Borikovom spomenaru su do sada upisani ljudi koji su postavili kamen temeljac dvorane, oni koji su donijeli prvo olimpijsko odličje, zlato 72. godine iz Minhena, Milorad Karan, Saša Čađo, Nemanja Majdov, Boro Milutinović, Jelena Đoković, Marija Šerifović, Masimo Savić, Aco Pejović….


Muzej sporta postao je prava sportska atrakcija. Na koji način birate teme izložbenih postavki i da li ste već odlučili šta je sljedeća?


Muzej sporta je priča koja se pokazala sjajno. Puno mi je srce kad vidim da stotine đaka dolazi i posjećuje te izložbe, a ono što je nama najvažnije jeste da muzej motiviše djecu da se bave sportom. Dosta njih dođe i vidi šta se sve ranije osvajalo, kakve medalje, gdje se putovalo, pa bar 10 đaka da dobije motiv da upiše neki sport je naš uspjeh. Muzej sporta je i turistička ponuda Banjaluke. Sada je u toku 10. izložba, a svaka dva-tri mjeseca se izložba mijenja tako da turisti koji dođu uvijek će vidjeti nove postavke. Prve izložbe su se same nametnule. Sve je počelo izložbom ,,Trofejna Banjaluka” u kojoj su prikazani uspjesi na najvećim takmičenjima. Zatim je uslijedila izložba međunarodnog sporta sa sjajnom kolekcijom Borisa Vrhovca. Jedna od posjeta dvorani je obavezan obilazak Olimpijskog slavoluka.


Kako izgleda proslava Božića u porodici Talić?


Tradiconalno, skromno, s ljubavlju i molitvom. Ono što je najvažnije je zdravlje, poštovanje i da budemo na okupu. Nastojimo da ispoštujemo tradicionalne vrijednosti i običaje sa slamom, pijukanjem, postom, da djeca to uče kao što su mene moji roditelji. Već nekoliko godina unazad za Svetog Nikolu imam običaj da obiđem nekoliko dječice, kumčića i rodbine kojima zajedno sa „Sv. Nikolom“ podijelim poklončiće.

Kad je u pitanju pronalazk markice u česnici, ne namještamo je djeci. Trudim se da ih učim da neće biti povlašteni ni u čemu pa ni u tom traženju markice. Učim ih da je poraz sastavni dio života i da će često gubiti.


Zajedništvo, okićen dom i miris tradicionalne kuhinje neki su od čari Božića. Da li se i Vi nekada „latite kutlače“ i pomažete u kuhinji?


Ja sam veliki gurman. Volim da jedem, da miješam hranu, svašta isprobavam, volim da gledam na društenim mrežama kako neko sprema hranu… Nikad ništa u životu nisam spremao od hrane, ali znam osnovne stvari – skuhati viršlu, napraviti jaja i drugo. Ne bih da se miješam ženi u kuhinju (smijeh).



bottom of page